Znanstveno-stručni skup „Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti“ je, nakon jako dugo vremena, na jednom mjestu okupio znanstvene, kulturne, društvene i političke strukture Hrvata Bosne i Hercegovine, ali i šire. Primarni cilj bio je da se na akademsko-stručnoj razini hrvatski nacionalni identitet u Bosni i Hercegovini dodatno artikulira, integrira i dopuni europskim. Sekundarni cilj je bio na jednom mjestu okupiti sve najbolje što Hrvati u intelektualnom smislu imaju te da svojim zaključcima prirede jedan putokaz djelovanja svima koji su u obvezu dobili zaštitu Hrvata Bosne i Hercegovine, kao jednog od njezina tri konstitutivna naroda.

Karakteristike i sadržaj nacionalnog identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini približavaju i oplemenjuju brojni radovi zborniku, situirajući ga u suvremeni politički kontekst europskih aspiracija Bosne i Hercegovine, ali i činjenice da su Hrvati najmalobrojniji i institucionalno najnezaštićeniji narod u odnosu na kojeg urođene i stečene manjkavosti sadašnjeg ustrojstva Bosne i Hercegovine najviše dolaze do izražaja. Iako se na najneposredniji i najintenzivniji način suočavaju s izazovima uvjetovanim slabostima Bosne i Hercegovine kao države, neosporivo je kako Hrvati gaje odnos iskrene privrženosti europskim vrijednostima, što nastoje prenijeti i ugraditi u ostatak društva i opću političku kulturu Bosne i Hercegovine. Kao privrženici tog civilizacijskog kruga Hrvati su najpozvaniji da europske vrijednosti nastave razvijati unutar sebe, a potom da te vrijednosti dalje približe i svima drugima u Bosni i Hercegovini te da ih pozovu na izgradnju zajedničke budućnosti pod okriljem tih vrijednosti.

To je nužno kako bi se Bosni i Hercegovini omogućio demokratski razvoj i osigurala stabilnost kroz političku europeizaciju i emancipaciju. Jedino tako u politički život Bosne i Hercegovine može se uvesti europska politička kultura. Podržavajući europske vrijednosti u Bosni i Hercegovini, izravno se podržava njezin europski put, a time i ideju ujedinjene Europe bez granica, sazdane na vrijednostima mira, tolerancije, solidarnosti, pluralizma, poštivanja individualnih i kolektivnih prava i sloboda, demokracije, vladavine razuma umjesto, na ovim prostorima dominantnih i često viđenih, iracionalnih poriva i emocija. Upravo su sve te vrijednosti omogućile da europski federalizam, kao prihvatljiv model uređenja odnosa između zajednica, utemeljen na racionalnom pristupu rješavanja problema i uređenja društvenog i političkog života, postane krovna vrijednost suvremene Europske unije. Sastavni dio tradicije tog federalizma je i prepoznatljiva politička kultura utemeljena na racionalnim načelima. Ta vrsta političke kulture prije svega podrazumijeva spremnost na uzajamno priznanje i poštovanje neovisno o političkim odnosima snage i moći, a potom suradnju koja se ostvaruje dijalogom, na načelima kompromisa i konsenzusa. Sve to skupa predstavlja nešto što je prijeko potrebno Bosni i Hercegovini kao zemlji europskog podneblja, u kojoj je, barem na načelnoj razini, nesporna potpora političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda njezinom članstvu u Europskoj uniji.

Izazovi pred nama su veliki i kao takvi se ne smiju podcijeniti. U Bosni i Hercegovini 22 godine nakon rata još uvijek traju analogna sukobljavanja koja onemogućavaju da se stabilizira kao višenacionalna federacija u kojoj svi njezini konstitutivni narodi na svim razinama uživaju jednakopravnost, slobodu i ustavom zajamčena demokratska prava. Neka od elementarnih prava se i danas osporavaju Hrvatima, kao što je pravo informiranja na vlastitom jeziku i izbor legitimnih političkih predstavnika kako bi kao konstitutivan narod sudjelovali u društvenom, kulturnom i političkom životu zemlje ravnopravno s druga dva naroda. Takvo što zasigurno nije u skladu s onim što podrazumijevaju vrijednosti koje baštini Europska unija, te ih je upravo zato potrebno osvijestiti, osnažiti njihov značaj za Bosnu i Hercegovinu i sve njezine narode.