• conference.neum@sum.ba
  • Neum, Bosna i Hercegovina
  • Tyagal, Patan, Lalitpur

2018.

Rješenje hrvatskog pitanja za europsku Bosnu i Hercegovinu

O konferenciji

Znanstveno-stručni skup “Hrvati BiH: nositelji europskih vrijednosti”, održan 16. i 17. ožujka 2017. u Neumu bio je događaj koji je po prvi put, u ovom obliku, okupio jezgru znanstvenih, kulturnih, društvenih i političkih struktura, prvenstveno, Hrvata Bosne i Hercegovine, ali Republike Hrvatske i šire. To je bio početak konferencijskog ciklusa Hrvati BiH i europska Bosna i Hercegovina, kojim je potvrđeno tradicijsko-europsko utemeljenje hrvatskoga nacionalnog identiteta u Bosni i Hercegovini te činjenično postojanje opće i političke neravnopravnosti Hrvata BiH u daytonskoj i postdaytonskoj BiH, kojeg nastavljamo s najavom novog skupa.

 

Kroz uvodni znanstveno-stručni skup “Hrvati BiH: nositelji europskih vrijednosti” potvrđen je nesporan proces dekonstitucije Hrvata i njihove posljedične neravnopravnosti s druga dva konstitutivna naroda. Takvo što je u oštroj opreci prema temeljnim ustavnim odredbama o konstitutivnosti naroda kao i europskim političkim vrijednostima na kojima se temelji prepoznatljiva kultura pluralizma, dijaloga, konsenzusa, potvrde i priznanja, jednakopravnosti i ravnopravnosti, te racionalnog pristupa rješavanju društveno-političkih prijepora. To je bio snažan poticaj da se, nakon što su prethodno temeljito istraženi svi relevantni aspekti neravnopravnosti Hrvata BiH u odnosu na druga dva naroda u političkom, društvenom, kulturološkom, obrazovno-jezičkom kao i javno-medijskom smislu, usvoji sljedeća struktura nastavnog znanstveno-stručnog skupa.

Program

Pozdravna obraćanja:

prof. dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru i predsjedatelj Rektorskog zbora Bosne i
Hercegovine
prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i predsjedatelj
Rektorskog zbora Republike Hrvatske
akademik Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Uvodno predavanje

prof. dr. sc. Branko Katalinić, Tehničko sveučilište u Beču

Sesija I: Koncept jednakosti i nejednakosti u višenacionalnim državama s naglaskom na BiH. Kako do institucionalne kohabitacije prava pojedinaca i grupa?

Moderator: dr. sc. Dejan Vanjek


Panelisti:

akademik Davorin Rudolf
prof.dr. sc. Ugo Vlaisavljević
prof.dr. sc. Mile Lasić
prof.dr. sc. Zvonko Miljko

 

Sesija II: Izmjene Daytonskog mirovnog sporazuma / Ustava i njihove posljedice po (ne)jednakopravnost.
Moderator: Milan Sitarski


Panelisti:


Borjana Krišto
akademik Frano Ljubić
Bariša Čolak
prof. dr. sc. Božo Ljubić


Sesija III: Ustavna (a)simetrija i (ne)jednakost u BiH: Konstitutivnost kao ustavni temelj ravnopravnosti i kako je institucionalizirati?

Moderator: mr. sc. Josip Brkić

Panelisti:

akademik Božo Žepić
dr. sc. Mato Arlović
Ivan Vukoja

Sesija I: Kako do pravične razdiobe javnih resursa u asimetričnom federalnom okruženju?


Moderator: prof. dr. sc. Sanja Vlaisavljević


Panelisti:

dr. sc. Dražen Barbarić
doc. dr. sc. Ilija Musa
mr. sc. Ivan Ćubela
Zoran Zeljko


Sesija II: Jednakost kroz zastupanje i predstavljanje (ne)jednakih grupa: Pravičan izborni zakon kao pretpostavka jednakopravnosti i integracije BiH.

Moderator: prof. dr. sc. Ivica Lučić


Panelisti:

Željana Zovko
Josip Merdžo
Milan Sitarski


Sesija III: Perspektive razvoja konstitucionalizma u Bosni i Hercegovini sukladno BH ustavnoj tradiciji i europskom demokratsko-pravnom naslijeđu.

Moderator: Lidija Topić

Panelisti:

prof. dr. sc. Jure Zovko
prof. dr. sc. Mladen Ančić
Tonino Picula
prof. dr. sc. Saša Mrduljaš


Rasprava
Zaključci i zatvaranje simpozija

Zaključci

1. Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini nije zasebno pitanje jednoga naroda. Znanstveno-stručno stajalište je da se radi o univerzalnom pitanju ustavnosti i vladavine prava, jednakopravnosti te ukupne euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine. Pitanje euroatlantske perspektive države Bosne i Hercegovine je od posebnog značaja za sve njezine narode/građane. Hrvati BiH će nastaviti aktivno, sustavno i organizirano predvoditi i provoditi integriranje BiH u Europsku uniju i NATO.

 

2. Institucionalna jednakopravnost kroz legitimno predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama u BiH osnovni je preduvjet za ostvarivanje sustavne jednakopravnosti. U sadašnjim ustavnim okvirima to podrazumijeva sljedeće:

 

a)Konstitutivnost znači državotvornost. Ona je srž, bit i «telos» Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Aneksa IV – Ustava BiH, pa stoga kršenje tog načela predstavlja kršenje navedenog sporazuma i Ustava;

 

Konstitutivni narodi su državotvorni – tvore ustav, društvo i moraju jednakopravno sudjelovati u političkom životu zemlje i u procesima odlučivanja;

 

Načelo konstitutivnosti je ustavno načelo nadređeno svim drugim ustavnim načelima, uključujući organizacijsko (entiteti i županije), te svim drugim zakonima i ustavima na svim razinama vlasti, kako je utvrđeno odlukom Ustavnog suda BiH U-5/98;

 

Provedbi konstitutivnosti u smislu jamstva legitimnog predstavljanja i zastupljenosti treba težiti i na svim administrativno-političkim razinama, kako je navedeno u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH U-23/14, tzv. dubinska konstitutivnost;

 

b) Ustavno zajamčena konstitutivnost hrvatskog naroda, između ostalog, ostvaruje se pomoću Izbornog zakona, koji je nakon Ustava najvažniji pravni akt države, u funkciji uspostave jednakopravnosti konstitutivnih naroda kao temeljnih sastavnica složene federalno-konsocijacijske države BiH. Stoga izmjene Izbornog zakona moraju omogućiti jednak tretman svim građanima u tijelima koja su u funkciji građanske političke reprezentacije, a konstitutivnim narodima punu jednakost u tijelima u funkciji kolektivnog predstavljanja: Predsjedništvo BiH, domovi naroda i Vijeće naroda;

 

c) Jednakopravnost podrazumijeva simetriju prava konstitutivnih naroda u područjima ‘autonomije’ i ‘zajedničkog upravljanja’, kao dva temeljna načela federalizma koja su smjernice i kriteriji za postizanje ukupne institucionalne jednakopravnosti;

 

d) U postojećem asimetričnom ustrojstvu države BiH jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda moguće je postići isključivo primjenom i reafirmacijom nužnih općih i specifičnih konsocijacijskih načela, u interesu BiH i svih njezinih naroda/građana

 

– Opća načela:

• legitimno predstavljanje;

• federalizam;

• upravljanje različitostima;

• decentralizacija;

• supsidijarnost;

 

– Specifična konsocijacijska načela: 

 

• sistemska, ustavna i zakonska jamstva sudjelovanja hrvatskog naroda BiH u političkom životu zemlje posredstvom izabranih političkih predstavnika, uz poštivanje načela pariteta i konsenzusa;

• funkcionalan institut vitalnog nacionalnog interesa u sprezi s

legitimnim, legalnim i ustavnim članom Predsjedništva BiH;

• proporcionalnost u razdiobi javnih resursa i upravnim strukturama, prvenstveno primjenom tog načela kroz izborno zakonodavstvo;

• visok stupanj autonomije u područjima od najvišeg interesa za očuvanje identiteta, kulture, obrazovanja, jezika, te zakonska zaštita prava na identitarne simbole i kolektivno sjećanje;

 

Smatramo da su navedena načela univerzalna i reciprocitetna, temelje se na Ustavu Bosne i Hercegovine i važećim odlukama Ustavnog suda BiH, te njihova dosljedna primjena omogućava ravnopravan tretman sva tri naroda unutar sustava upravljanja i jamči njihovu jednakopravnost;

 

e) Svekolike prilike i razvoj političkog sustava u BiH nakon Daytona, usklađivanja entitetskih ustava s Ustavom BiH i dogradnja zakonodavnog okvira, a nakon svih odluka domaćih i međunarodnih sudstava, koje su ostale neprovedene, nameću potrebu izmjena Ustava BiH, što pretpostavlja spremnost svih na strpljiv i dugotrajan dijalog temeljen na novoj kulturi dijaloga i uzajamnog poštivanja;

 

f) Stavljamo snažan naglasak, uz poštivanje načela vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti, na značenje 'legitimiteta' kao temeljne metakategorije ustavnog prava u kojoj označavamo što je zasnovano ne samo na pravu nego i na razumu ili nekoj drugoj vrijednosti na kojoj počiva određeni poredak.

 

3. Znanstveno-stručni skup „Rješenje hrvatskog pitanja za europsku BiH“, kao i prošlogodišnji „Hrvati BiH: nositelji europskih vrijednosti“, poslužit će za prikupljanje građe i rasvjetljavanje brojnih složenih problema koji opterećuju ustavni i politički sustav BiH, te kao polazište u svakom budućem razgovoru o mogućoj ustavnoj reformi.

 

4. Slijedom navedenoga, 2019. godine održat će se konferencija na kojoj će se ponovno okupiti akademska i stručna elita s ciljem ocjene provedbe zaključaka i procesa vezanih uz položaj Hrvata BiH i njihovu jednakopravnost, a u sprezi s ostvarenim napretkom BiH u području euroatlantskih integracija.

Odbori

prof. dr. sc. Dragan Čović, predsjednik Odbora
prof. dr. sc. Ljerka Ostojić, član Odbora
prof. dr. sc. Damir Boras, član Odbora
prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, član Odbora
prof. dr. sc. Jakov Pehar, član Odbora
prof. dr. sc. Ivo Čolak, član Odbora
Ivan Vukoja, član Odbora
Tonka Krešić Gagro, tajnik Odbora
dr. sc. Sanja Bazina Crnokić, član Odbora
Tugomir Čuljak, član Odbora
Andrijana Katić, član Odbora
Niko Lozančić, član Odbora
Igor Planinić, član Odbora
dr. sc. Dejan Vanjek, član Odbora
prof. dr. sc. Nevenko Herceg, član Odbora
prof. dr. sc. Vlado Majstorović, član Odbora
prof. dr. sc. Zoran Tomić, član Odbora

prof. dr. sc. Dragan Čović, član Odbora

akademik Jakov Pehar, član Odbora

akademik Davorin Rudolf, član Odbora

prof. dr. sc. Ljerka Ostojić, članica Odbora

prof. dr. sc. Damir Boras, član Odbora

prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, član Odbora

prof. dr. sc. Tomo Vukšić, član Odbora

prof. dr. sc. Ivo Čolak, član Odbora

prof. dr. sc. Marko Petrak, član Odbora

prof. dr. sc. Branko Matulić, član Odbora

Akademik Božo Žepić, član Odbora
prof. dr. sc. Zoran Tomić, član Odbora
dr. sc. Dejan Vanjek, član Odbora
doc. dr. sc. Nino Raspudić, član Odbora
prof. dr. sc. Nevenko Herceg, član Odbora
prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, članica Odbora
prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić, članica Odbora
prof. dr. sc. Željko Holjevac, član Odbora
prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, član Odbora
prof. dr. sc. Vlado Majstorović, član Odbora
doc. dr. sc. Mirjana Milićević, članica Odbora

akademik Šimun Musa, član Odbora
prof. dr. sc. Božo Skoko, član Odbora
prof. dr. sc. Marko Trogrlić, član Odbora
prof. dr. sc. Zvonko Miljko, član Odbora
doc. dr. sc. Mirjana Milićević, članica Odbora
prof. dr. sc. Božo Žepić, član Odbora
prof. dr. sc. Milenko Bevanda, član Odbora