Provedba mirovnog sporazuma i razvoj političkog sustava u Bosni i Hercegovini nakon Daytona, usklađivanje entitetskih ustava s Ustavom BiH i dogradnja zakonodavnog okvira, nakon odluka domaćih i međunarodnih sudova, koje su neprovedene, nameću potrebu izmjena Ustava BiH, što pretpostavlja spremnost svih relevantnih političkih sudionika na strpljiv i dugotrajan dijalog temeljen na kulturi dijaloga i uzajamnog poštovanja. U tom smislu, zajednički je interes i obveza svih odgovornih struktura poticati ambijent pogodan za dijalog koji će rezultirati ustavnim promjenama utemeljenim na sljedećim načelima:

1. Zaštita konstitutivnosti, odnosno jednakosti svih konstitutivnih naroda i jačanje konstitucionalizma; eliminacija svih oblika diskriminacije i uspostava jednakosti svih žitelja; zaštita manjina usklađivanjem Ustava BiH s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima s ciljem zaštite ljudskih prava, sukladno odlukama Europskog suda za ljudska prava, te stvaranje pretpostavki za nesmetano i funkcionalno usvajanje acquisa i provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

2. Na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini potrebno je sustavno i posvećeno raditi na pomirenju i unapređenju unutarnjih, većinsko-manjinskih odnosa i smanjenju tenzija , a u duhu europske tradicije upravljanja različitostima i jačanjem građanske kulture zasnovane na vrijednostima interkulturalizma koje promoviraju suradnju, aktivizam, uključenost, solidarnost, toleranciju, pristojnost, otvorenost i zaštitu temeljnih prava i sloboda.

3. Pravni sustav BiH potrebno je prilagoditi pravnoj stečevini EU-a, a posebno Europskoj povelji o temeljnim pravima i slobodama, koja je posvećena zaštiti kako individualnih tako i kolektivnih prava te zajedničkih europskih vrijednosti, uz puno poštovanje „..kulturne i tradicijske raznolikosti europskih naroda te nacionalnih identiteta, kao i njihove administrativno-političke organizacije kako na razini država članica tako i na srednjoj i lokalnoj razini“…

4. Administrativno-politička organizacija Bosne i Hercegovine i njezin sustav javne uprave moraju biti usklađeni sa standardima EU-a kako bi funkcionalno mogli ispunjavati potrebe bh. društva i svih njegovih struktura te afirmirati europske vrijednosti. Osobito je važno načelo solidarnosti, koje svoj najpotpuniji izraz nalazi u prepoznatljivoj europskoj kulturi zaštite prava manjinskih zajednica, kroz kompenzaciju svih njihovih realnih slabosti koje ugrožavaju njihovu društveno-političku poziciju. U višenacionalnim državama ta je obveza posebno naglašena i mora biti rezultat zajedničkog napora europskih, državnih i lokalnih institucija.